Povijest piva

Od šačice neolitskih zrna do najkonzumiranijeg alkoholnog pića na Zemlji — gotovo 13.000 godina pivarstva.

Pivo je starije od kotača, starije od pisma, vjerojatno starije i od kruha kakvog danas poznajemo. Gdje god su ljudi naučili uzgajati žitarice, ubrzo su otkrili da se namočeno, proklijalo zrno, ostavljeno s divljim kvascem, pretvara u nešto radosno. Povijest piva je, na mnogo načina, sama povijest civilizacije: povijest žetvi i viškova, hramova i krčmi, carstava koja su svoje radnike plaćala vrčevima zlatne tekućine.

Prva vrenja

Najstariji kemijski dokazi fermentiranih žitarica potječu iz Göbekli Tepea u današnjoj Turskoj te s nalazišta Plodnog polumjeseca koja datiraju otprilike u 10.000. pr. Kr. — možda i prije nego što je poljoprivreda bila potpuno uspostavljena. Neki arheolozi tvrde, tek napola u šali, da se čovječanstvo možda nastanilo da uzgaja žitarice ne radi kruha, nego radi piva.

U doba Sumerana, oko 3000. pr. Kr., pivarstvo je bilo sveti zanat. Štovali su Ninkasi, božicu piva, a „Himna Ninkasi” ujedno je i molitva i recept za pivo. U starom Egiptu pivo je bilo svakodnevna osnovna namirnica i oblik plaće — radnici koji su gradili piramide djelomično su bili plaćani obrocima kruha i piva.

Prizor gozbe iz starog Egipta — Slika iz grobnice u starom Egiptu koja prikazuje gozbu — pivo je bilo u središtu svakodnevnog života, religije pa čak i medicine uz Nil.

Jeste li znali? Sumerska „Himna Ninkasi” (oko 1800. pr. Kr.) jedan je od najstarijih sačuvanih recepata bilo koje vrste — pamtila se kao pjesma kako bi uglavnom nepismeno stanovništvo moglo ispravno proizvoditi pivo.

Vremenska crta piva

~10.000 pr. Kr.Najraniji tragovi fermentiranih žitarica u Plodnom polumjesecu.
~3000 pr. Kr.Sumerani proizvode desetke stilova piva; štuje se Ninkasi.
~2500 pr. Kr.Egipatski radnici plaćeni obrocima kruha i piva.
~800 po. Kr.Europski samostani usavršavaju pivarstvo; redovnici dodaju hmelj.
1516Bavarski Reinheitsgebot (Zakon o čistoći) ograničava pivo na vodu, ječam i hmelj.
1842Prvo svijetlo zlatno pilzensko pivo skuhano je u Plzeňu u Češkoj.
1876Louis Pasteur objašnjava vrenje, pretvarajući pivarstvo u znanost.
1970-e–danasSvjetski preporod craft piva oživljava stare stilove.

Redovnici, cehovi i Zakon o čistoći

Tijekom europskoga srednjeg vijeka pivarstvo se preselilo iz doma u samostan. Redovnici su kuhali jak „tekući kruh” kako bi se održali tijekom korizmenih postova, a opatije poput trapističkih postale su — i ostale — legendarne po svojem pivu. Upravo su redovnici popularizirali hmelj, čija gorčina uravnotežuje slatkoću slada i, što je ključno, čuva pivo.

Godine 1516. Bavarska je donijela Reinheitsgebot, slavni zakon o čistoći piva koji je dopuštao samo vodu, ječam i hmelj (kvasac još nije bio shvaćen). Često se naziva najstarijim propisom o kvaliteti hrane koji i danas utječe na proizvodnju.

Drvorez srednjovjekovnog pivara — Drvorez iz 16. stoljeća koji prikazuje pivara na poslu. Pivarski cehovi strogo su kontrolirali kvalitetu i trgovinu diljem srednjovjekovne Europe.

Industrija i uspon lagera

Devetnaesto stoljeće zauvijek je promijenilo pivo. Umjetno hlađenje omogućilo je hladno, čisto vrenje lagera tijekom cijele godine; parni stroj i željeznice povećali su proizvodnju i distribuciju; a 1842. stanovnici Plzeňa stvorili su prvo svjetsko svježe, svijetlo zlatno pilzensko pivo — predložak za lagere koji danas dominiraju svjetskom potrošnjom. Kada je Louis Pasteur 1876. objasnio ulogu kvasca, pivarstvo je napokon postalo upravljiva znanost, a ne umijeće temeljeno na nadi.

Tko pije najviše? Pivo u brojkama

~13,000godina povijesti pivarstva

~1.9 bnhektolitara proizvedeno / godišnje

#1najkonzumiranije alkoholno piće na svijetu

Potrošnja piva po stanovniku (litara / osoba / godišnje, približno)
Zemlja	Litara po stanovniku
Češka 🇨🇿	~188
Austrija 🇦🇹	~107
Rumunjska 🇷🇴	~100
Poljska 🇵🇱	~98
Njemačka 🇩🇪	~95
Irska 🇮🇪	~92
Španjolska 🇪🇸	~88
Sjedinjene Države 🇺🇸	~73
Brazil 🇧🇷	~65

„Mudar je bio čovjek koji je izumio pivo.” — pripisuje se Platonu

Craft preporod

Veći dio 20. stoljeća svjetsko je pivo težilo prema šačici lakih industrijskih lagera. Zatim je, od 1970-ih nadalje, craft revolucija — najprije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, a potom posvuda — oživjela ale, stout, porter i kisela piva te ponovno otkrila intenzivno hmeljena piva poput IPA-e. Danas jedan grad može ugostiti desetke neovisnih pivovara, a prosječni potrošač ima više izbora nego ikada u povijesti. Pivo je zatvorilo krug: od lokalnog, živog, ručno izrađenog pića, do industrije, pa natrag na lokalno.

Izvori i dodatna literatura: arheološka izvješća o Göbekli Tepeu i Plodnom polumjesecu; Kirin Beer University Report (potrošnja po stanovniku); standardne povijesti pivarstva. Brojke su približne i zaokružene. Slike: Wikimedia Commons (javno vlasništvo).